Umurundi Uzafatanwa Ishashi Azajya Ayimira: Ese Iri Tegeko Rishobora Kubahirizwa?

Mu minsi ishize, Perezida w’Inama Nshingamategeko y’u Burundi, Gélase Ndabirabe, yatangaje ko umuntu uzafatwa afite ishashi mu gihugu azajya ategekwa kuyimira. Aya magambo yateye impaka nyinshi mu baturage ndetse no ku mbuga nkoranyambaga, aho benshi bibajije niba iri tegeko ryashoboka cyangwa niba ari amagambo yavuzwe mu rwego rwo gukanga abatarubahiriza amabwiriza yo kubungabunga ibidukikije. Isoko y’Iri Tegeko U Burundi bwatangiye urugamba rwo kurwanya ikoreshwa ry’amashashi guhera mu mwaka wa 2018, ubwo hashyirwagaho itegeko ribuza kwinjiza, gukwirakwiza no gukoresha amashashi n’amasashe. Iki cyemezo cyafashwe mu rwego rwo kurinda ibidukikije, kuko amashashi afatwa nk’imwe mu mpamvu zitera umwanda udashobora kubora byoroshye, bikagira ingaruka mbi ku butaka, amazi n’ibinyabuzima. Nubwo ubu buryo bwo guhana abafatanwa amashashi bwagarutsweho na Gélase Ndabirabe, si ubwa mbere Leta y’u Burundi yerekanye ko yifuza gukomeza gukaza ingamba. Mu myaka ishize, abantu benshi bagiye bafatwa bagacibwa amande cyangwa bagakurikiranwa n’amategeko kubera gufatanwa amashashi. Ese Kubahiriza Iri Tegeko Birashoboka? Igitekerezo cyo gutegeka umuntu ukoresha ishashi kuyimira cyateje impaka cyane. Hari ababona ko ari uburyo bwo gukangurira abaturage kubahiriza amategeko, ariko abandi bakabifata nk’igihano cy’igitugu kidashoboka gushyirwa mu bikorwa. 1. Ingaruka ku Buzima: Amashashi akozwe muri pulasitiki ashobora kugira ingaruka mbi ku buzima bw’umuntu uyimitse. Iyo yinjiye mu mubiri, ntishobora kubora byoroshye, bikaba byateza uburwayi bukomeye bw’igifu n’amara. Abaganga bemeza ko kwimira amashashi bishobora gutera uburwayi bukomeye, harimo n’impiswi, igifu kiremereye ndetse bishobora no gutera urupfu. 2. Isesengura ku Mikoreshereze y’Igihano: Mu mategeko mpuzamahanga, nta gihano cyemewe gitegeka umuntu gukora ikintu gishobora gushyira ubuzima bwe mu kaga. Ibi bivuze ko, nubwo Leta y’u Burundi ishaka gukaza ingamba zo kurwanya amashashi, iryo tegeko ryo kuyimira ryaba rirenze ku burenganzira bwa muntu kandi ridashoboka gushyirwa mu bikorwa. 3. Ubushobozi bwo Gukurikirana Iri Tegeko: Nubwo u Burundi bwafashe ingamba zo kurwanya ikoreshwa ry’amashashi, hari ikibazo cy’uko amashashi akomeje gutumizwa rwihishwa baciye mu nzira zitemewe. Bamwe mu bacuruzi bavuga ko hari abantu bakizitumiza mu bihugu bihana imbibi n’u Burundi, nka Tanzania na Repubulika Iharanira Demokarasi ya Congo. Ibi byerekana ko hakiri ikibazo cy’iyubahirizwa ry’itegeko ryatanzwe. Aho kugira ngo umuntu ategekwemo kwimira ishashi, inzego zifite aho zihuriye n’ibidukikije zishobora gufata ingamba zicunze neza imikoreshereze yayo binyuze muri ibi bikurikira: Gukomeza ubukangurambaga ku baturage kugira ngo bamenye ingaruka mbi z’amashashi ku bidukikije no ku buzima bwabo. Gutanga ibisimbura amashashi bikozwe mu bikoresho byangirika vuba n’ibidahumanya ibidukikije, nko gukoresha ibikapu bikozwe mu mpapuro cyangwa mu bindi bikoresho bidateza ikibazo. Gufatanya n’ibindi bihugu kugira ngo hakumirwe kwinjizwa mu gihugu kw’amashashi baciye mu nzira zitemewe. Kugira uburenganzira bw’amategeko busobanutse, aho uwafatwa akoresha amashashi yahanwa hakurikijwe amategeko ahari atabangamira ubuzima bwe. Nubwo amagambo ya Gélase Ndabirabe yakanguye benshi, hari impamvu nyinshi zituma itegeko ryo kuyimira amashashi ridashoboka. Ahubwo, hakenewe ingamba zifatika zo guca burundu ikoreshwa ryayo, aho gushyiraho ibihano bikabije bishobora guteza ikibazo ku buzima bw’abaturage. Kwita ku bidukikije ni ingenzi, ariko ni ngombwa no gushaka uburyo bujyanye n’uburenganzira bwa muntu mu kubishyira mu bikorwa.

Umutwe witwaje intwaro wa FRB-Abarundi watangaje ko wihuje na UPR ndetse na UPF kugira ngo irwanye ubutegetsi bwa Perezida Evariste Ndayishimiye w’u Burundi

Mu itangazo riherutse gushyirwa ahagaragara, umutwe witwaje intwaro uzwi nka FRB-Abarundi watangaje ko wihuje n’indi mitwe ibiri yitwaje intwaro, ari yo UPR (Union des Patriotes pour la Résistance) na UPF (Union pour la Paix et la Fraternité). Iyi mpuzamashyaka ya gisirikare yatangaje ko intego yayo ari uguhangana n’ubutegetsi bwa Perezida Evariste Ndayishimiye, buyoboye u Burundi kuva mu mwaka wa 2020. Ibikubiye mu itangazo ryabo Muri iri tangazo, aba barwanyi batangaje ko bahisemo kwishyira hamwe kugira ngo bongere imbaraga mu bikorwa byabo byo kurwanya Leta iriho. Bavuze ko ubutegetsi bwa Perezida Ndayishimiye bwakomeje guhonyora uburenganzira bwa muntu, busubiza inyuma demokarasi, kandi bukaba bwaranze kugirana ibiganiro na opozisiyo n’indi mitwe iharanira impinduka. Bagize bati: “Twishyize hamwe nk’imwe mu nzira yo kongera ubushobozi bwacu no guhangana n’ubutegetsi bw’igitugu burangajwe imbere na Ndayishimiye. Tugamije kugarura ituze no gusubiza abaturage uburenganzira bwabo.” Aho iyi mitwe ikorera n’icyo bivuze ku mutekano w’u Burundi Nubwo iyi mitwe yitwaje intwaro itatangaje aho ifite ibirindiro byayo, raporo zitandukanye zigaragaza ko bamwe mu barwanyi bayo baba barahungiye mu bihugu bihana imbibi n’u Burundi, by’umwihariko muri Repubulika Iharanira Demokarasi ya Congo (RDC) na Tanzaniya. Ibi bibaye mu gihe ubutegetsi bwa Ndayishimiye bwakomeje kuvuga ko umutekano wifashe neza, n’ubwo hakomeje kumvikana ibibazo by’ubwicanyi n’ibikorwa by’ubugizi bwa nabi mu bice bimwe na bimwe by’igihugu. Abasesenguzi bemeza ko iyi mpuzamashyaka ya gisirikare ishobora kongera umwuka mubi mu karere, cyane cyane ko u Burundi bumaze igihe bwaragize ibibazo by’umutekano muke n’imvururu za politiki kuva mu 2015, ubwo Pierre Nkurunziza yatsindaga amatora yari arimo impaka zikomeye. Ubutegetsi bwa Ndayishimiye buvuga iki? Kugeza ubu, ubuyobozi bw’u Burundi ntiburatanga igitekerezo ku itangazo ry’iyi mitwe yitwaje intwaro. Ariko, Leta isanzwe ifata ibi bikorwa nk’ibikorwa by’iterabwoba, ikanashinja ibihugu bimwe byo mu karere kuba bifasha aba barwanyi. Perezida Ndayishimiye wagiye ku butegetsi asimbuye Pierre Nkurunziza yari yasezeranyije kugarura ituze no guha ijambo impande zitavuga rumwe na Leta. Gusa, bamwe mu batavuga rumwe na we bakomeje kuvuga ko ubutegetsi bwe bukomeje gukandamiza abatavuga rumwe nabwo, ndetse hakaba haragaragaye ibibazo by’ihungabana ry’uburenganzira bwa muntu. Icyo ibi bivuze ku banyagihugu Abaturage b’u Burundi bakomeje kwibasirwa n’ibibazo by’ubukungu bushingiye ku mutekano muke no kudindira kw’ubukungu. Abenshi bafite impungenge ko ihuriro ry’iyi mitwe yitwaje intwaro rishobora gutuma igihugu cyongera kwinjira mu mwiryane, bikaba byatuma umutekano mucye wongera gukaza umurego. Kugeza ubu, ntabwo haramenyekana ingamba Leta izafata mu guhangana n’iyi mitwe mishya yiyunze, ariko bikaba biteganyijwe ko inzego z’umutekano zishobora kongera ibikorwa byazo byo gukumira ibi bitero bishobora kwibasira igihugu. Ni inkuru iri gukurikiranwa, tuzakomeza kubagezaho amakuru mashya uko agenda amenyekana.

Trump yasabye Urukiko Rukuru kumwemerera kwirukana umuyobozi w’Ikigo cyigenga gishinzwe gukurikirana ibibazo by’abakozi ba leta

Uwahoze ari Perezida wa Leta Zunze Ubumwe za Amerika, Donald Trump, yatanze ubusabe bwihutirwa mu Rukiko Rukuru rwa Amerika (US Supreme Court), asaba ko yemerewa kwirukana Hampton Dellinger, umuyobozi w’Ibiro byihariye bishinzwe uburenganzira bw’abakozi ba leta batanze amakuru ku bibazo bikomeye bya ruswa n’akarengane. Iki kibazo ni kimwe mu byihutirwa kigejejwe ku Rukiko Rukuru gishingiye ku byemezo Trump yafashe akigaruka muri politiki, nyuma yo gutsindwa amatora ya 2020. Ni nacyo kibazo cya mbere kijyanye n’imyanzuro ye ya gisirikare n’ubuyobozi cyagejejwe ku rwego rwo hejuru rw’ubutabera. Impamvu Trump ashaka kwirukana Hampton Dellinger Hampton Dellinger yashyizwe kuri uyu mwanya na Perezida Joe Biden mu 2022 kugira ngo ashinzwe gukurikirana ibibazo by’abakozi ba leta bagaragaza ibitagenda neza mu bigo bya leta, cyane cyane abakora ubucukumbuzi ku bayobozi bashinjwa ruswa. Iki kigo cyitwa US Office of Special Counsel (OSC) kigira uruhare rukomeye mu kurengera abakozi ba leta batanga amakuru ku miyoborere mibi n’ikoreshwa nabi ry’umutungo wa rubanda. Trump yagaragaje ko atishimiye imikorere y’iki kigo, avuga ko kigendera ku bitekerezo by’abademokarate kandi kigamije kumubuza gushyira mu bikorwa politiki ye. Mu kirego yatanze mu rukiko, Trump yavuze ko kuba atemerewe kwirukana umuyobozi w’iki kigo bimuhombya ububasha bwe bwo kuyobora igihugu mu buryo yifuza. Ingaruka z’iki kirego ku miyoborere ya Amerika Iki kirego cyafashwe nk’ikibazo gikomeye cyane mu rwego rwa politiki, kuko Trump amaze igihe kinini arwana no guhindura imikorere ya guverinoma ya Amerika. Kuva yava ku butegetsi mu 2021, yakomeje kuvuga ko inzego zimwe na zimwe za leta zagize uruhare mu kumubuza kongera gutorwa, ndetse ko hari ibigo byigenga bihabwa uburenganzira bwinshi cyane mu mikorere ya leta. Niba Urukiko Rukuru rwa Amerika rwemeye ubusabe bwa Trump, bizaha Perezida ububasha bwisumbuye bwo kwirukana abayobozi b’ibigo byigenga bifite inshingano zo kugenzura imiyoborere ya leta. Ibi bishobora kugira ingaruka ku bakozi ba leta batanga amakuru kuri ruswa, kuko bashobora gutinya kwirukanwa nta mpamvu ifatika. Ku rundi ruhande, niba urukiko rwanze ubusabe bwa Trump, bizaba ari ikimenyetso cy’uko abayobozi b’ibigo byigenga bagomba kugumana ubwigenge bwabo, bityo hakabaho uburyo bwihariye bwo kurwanya ruswa mu buyobozi bwa leta. Uko Trump yagiye yirukana abayobozi batandukanye Iki si cyo cyemezo cya mbere Trump afashe kijyanye no kwirukana abayobozi. Mu gihe yari Perezida wa Amerika (2017-2021), yirukanye abayobozi b’ingeri zitandukanye, barimo abashinjacyaha bakuru, abayobozi b’inzego z’iperereza, ndetse n’abayobozi bagenzura ibikorwa bya leta. Nyuma yo kuva ku butegetsi, Trump yakomeje guhangana n’ubuyobozi bwa Biden, avuga ko ari ubuyobozi bubogamye bugamije gusenya abarepubulikani. Mu gihe yitegura amatora ya 2024, Trump yakomeje kugaragaza ko azashyira imbaraga mu guhindura inzego za leta, harimo no kwirukana abayobozi batamushyigikiye. Mu cyumweru gishize, Trump yanatangaje ko mu gihe yaba yongeye gutorwa, azashyiraho gahunda yihariye yo gusimbuza abayobozi benshi muri guverinoma, kugira ngo ashyireho abamushyigikiye. Ibitekerezo by’abanyamategeko n’impuguke muri politiki Abanyamategeko n’impuguke muri politiki bagaragaje ko iki kibazo gishobora guhindura uburyo ubutegetsi bwa Amerika bukora. Hari abavuga ko Trump ashaka kongera ubushobozi bwe ku buryo butigeze bubaho mbere, bigatuma abayobozi b’ibigo byigenga batakaza ubwigenge bwabo. Ku rundi ruhande, hari abashyigikiye Trump bavuga ko ibyo akora ari uburyo bwo gukemura ibibazo by’inzego za leta zikoresha nabi ububasha bwazo. Bavuga ko abayobozi b’ibigo byigenga badakwiye kugira ubudahangarwa, kuko bagomba kugenzurwa nk’abandi bayobozi bose. Igisubizo cy’Urukiko Rukuru ruzatangwa ryari? Urukiko Rukuru rwa Amerika rurimo gusuzuma ubu busabe, ariko ntabwo haramenyekana igihe ruzatangira kuburanisha iki kibazo. Trump yasabye ko iki kibazo gihabwa umwihariko, kugira ngo gihitweho vuba mbere y’uko ibikorwa byo kwiyamamaza bya 2024 bitangira kwihuta. Abasesenguzi bemeza ko icyemezo cy’uru rukiko kizagira ingaruka ku miyoborere y’Amerika mu gihe kiri imbere, cyane cyane niba Trump yongera gutorerwa kuyobora igihugu. Ubusabe bwa Donald Trump bwo kwirukana umuyobozi w’Ikigo gishinzwe kurengera abakozi ba leta batanga amakuru kuri ruswa ni ikibazo gikomeye mu miyoborere ya Amerika. Iki kirego cyagaragaje uburyo Trump ashaka kugira ububasha bukomeye mu nzego za leta, aho ashaka kugira uruhare rukomeye mu kwirukana abayobozi batamushyigikiye. Icyemezo cy’Urukiko Rukuru ruzafata kizagaragaza niba abayobozi b’ibigo byigenga bazagumana uburenganzira bwabo bwo gukora badafite igitutu cya politiki, cyangwa niba Perezida azahabwa ububasha bwo kubirukana uko yishakiye. Abanyamerika benshi bategereje kureba icyemezo kizafatwa, kuko kizagira ingaruka zikomeye ku buyobozi bw’igihugu.

Bobi Wine Yizihije Isabukuru ye Asura Ababyeyi Mu Bitaro

Umuhanzi akaba n’umunyapolitike wo muri Uganda, Robert Kyagulanyi uzwi nka Bobi Wine, kuri uyu wa 12 Gashyantare 2025, yahisemo kwizihiza isabukuru ye y’imyaka 43 y’amavuko mu buryo budasanzwe. Mu gihe benshi bishimira uyu munsi mu buryo bw’imyidagaduro, Bobi Wine we yahisemo gusura ibitaro yavukiyemo, ‘Nkozi Hospital’, aho yaganiriye n’abagore bahabyariye ndetse abagezaho inkunga y’ibikoresho bitandukanye. Uyu mugabo wamenyekanye cyane mu ruhando rwa muzika no muri politiki ya Uganda, yagaragaje ko iyi sabukuru ari umwanya wo kwishimira ubuzima ariko by’umwihariko agashimira abamufashije kuvuka, barimo abaganga n’ababyeyi. Mu kiganiro yagiranye n’abari aho, Bobi Wine yavuze ati: “Uyu ni umunsi w’ingirakamaro kuri njye kuko ni bwo navutse. Ariko sikwiriye kuwizihiza njyenyine. Nakomeje gutekereza ku babyeyi baba barimo kubyara, ni yo mpamvu nahisemo kuza gusangira ibyishimo byanjye na bo.” Mu bitaro bya Nkozi, Bobi Wine yasuye abagore baherutse kwibaruka, abaha ibikoresho by’isuku, impapuro zikoreshwa ku bana, ibiryo, ndetse anagira umwanya wo kuganira na bo no kubafata mu mugongo. Ababyeyi bahawe iyi nkunga bashimye cyane iki gikorwa, bavuga ko cyabateye ibyishimo n’ihumure, kuko ari bake batekereza ku bagore bari mu bihe by’ububyeyi. Abakurikiranira hafi ibikorwa bya Bobi Wine babona iki gikorwa nk’ikimenyetso cy’ubumuntu ndetse no kugaragaza urukundo afitiye abaturage, cyane cyane abari mu bihe bitoroshye. Abamushyigikiye bemeza ko imikorere ye nk’umunyapolitiki igaragaza itandukaniro n’abandi banyapolitiki b’iki gihe, bakunze kugaragara muri gahunda za politiki gusa. Bobi Wine yakomeje avuga ko azakomeza gushyigikira abagore n’abana bato binyuze mu bikorwa bitandukanye by’ubufasha, aho yemeje ko iyi gahunda atari iya rimwe gusa, ahubwo ko ateganya uburyo bushyigikira ubuzima bw’abana n’ababyeyi muri rusange.   Iki gikorwa cyakurikiwe n’ubutumwa bw’abamukurikira ku mbuga nkoranyambaga bamwifuriza isabukuru nziza, bagaragaza ko bishimiye uburyo yayizihije mu buryo bufite umumaro ku bandi. Bobi Wine nawe yashimiye buri wese wamwifurije ibyiza, ashimangira ko gukorera abandi ari imwe mu nzira imutera ishema n’ibyishimo nyabyo.

Abakoresha Internet ya 4G mu Rwanda bageze kuri miliyoni 4,5

Ubwo bwiyongere bubaye nyuma y’uko Ikigo kiranguza Internet ya 4G mu Rwanda, Korea Telecom Rwanda Networks (KTRN), cyambuwe kwiharira isoko, ibindi bigo by’itumanaho bigahabwa rugari. Ibyo byatumye ibigo nka MTN, Airtel n’ibindi bitanga serivisi za Internet byoroherwa no kugurisha internet ya 4G. RURA yagaragaje ko mu mwaka umwe icyo cyemezo gishyizweho, umubare w’abakoresha 4G wiyongereye ku kigero cya 776%, aho wavuye ku bantu 518.111 wari uriho muri Kamena 2023, ukagera ku bantu 4.538.079 muri Nzeri 2024. Umuyobozi Mukuru ushinzwe Ikoranabuhanga muri RURA, Gahungu Charles yabwiye The NewTimes ko intambwe yo kongera uburyo 4G na 5G bigera hirya no hino mu gihugu izagirwamo uruhare n’abari muri urwo rwego bose barimo MTN, Airtel n’ibindi hagamijwe kuziba icyuho kikigaragara. Yagaragaje ko kuri ubu Airtel yatangije uburyo bwisumbuyeho mu guhamagara buzwi nka VoLTE, bufasha mu koroshya ubwumvane mu gihe cyo guhamagarana kandi ko MTN iri mu myiteguro yo kubutangiza. Yashimangiye ko icyo cyemezo cyafashwe na Guverinoma y’u Rwanda kizazamura uburyo bw’ihangana mu bucuruzi n’itangwa rya serivisi nziza. Ati “Abakiliya ubu bashobora guhitamo gukoresha MTN, Airtel na KTRN mu kubona 4G, mu gihe mbere byari byihariwe na KTRN. Ibigo nka MTN bifite internet ya 3G na 4G kandi ku giciro kimwe, birumvikana ko byazamuye uburyo abantu babonamo internet kuko bihendutse.” Yemeje ko izo mpinduka kandi zizatanga umusanzu ukomeye mu kwagura umuyoboro n’ibikorwaremezo bikenewe ngo u Rwanda rukoreshe internet ya 5G. Umuyobozi w’Ikigo gicuruza Internet ya 4G, Mango 4G, Niyomugabo Eric, yagaragaje ko kuba hari ihangana mu bucuruzi bituma abakora ishoramari bahanga udushya kandi bakazamura uburyo batangaga serivisi bagamije gukurura abakiliya. Ati “Ibi byadufashije kugabanya ibiciro ku birebana n’ibikorwaremezo bituma serivisi dutanga irushaho guhenduka no kuboneka byoroshye ku baturage by’umwihariko mu bice tutageragamo.” “Kuri twe kugira ngo dukomeza kuguma ku isoko riri kugenda ritera imbere, byadusabye gushyiraho uburyo bwo kuzana udushya duhoraho tudutandukanya n’abo duhanganye ku isoko.” Ibigo bitanga serivisi za Internet ya 4G kuri ubu bihanze amaso 5G mu gukomeza kwagura itangwa rya serivisi, kwimakaza ikoreshwa ry’ikoranabuhanga mu ngeri zinyuranye ndetse n’ihangana mu bucuruzi. Kugeza ubu u Rwanda ni igihugu cya gatatu muri Afurika mu kugira internet yihuta, rukaza mu bihugu 16 ku ruhando mpuzamahanga. Isesengura rigaragaza ko abantu bafite telefoni zifite ubushobozi bwo kwakira 5G, biyongera buri mwaka ku kigero cya 10% na 15%.

Kirehe: Ikibazo cy’ihuzanzira rya telefone kizaba cyakemutse mu myaka ibiri

Ubuyobozi bw’Akarere ka Kirehe butangaza ko kuri ubu gahunda yo kubaka iminara y’itumanaho izakemura ikibazo cy’ihuzanzira rya telefone yatangiye, aho biteganyijwe ko hazubakwa iminara isaga 25 kuri ubu hakaba hamaze kubakwa igera ku 8. Ni iminara yitezweho kuzakemura ibibazo bya murandasi n’ihuzanzira ya telefone n’izindi serivisi z’ikoranabuhanga kuri ubu bigaragara ku bwiganze mu bice by’aka karere byegereye imipaka n’ibihugu by’abaturanyi bya Tanzania n’u Burundi. Rangira Bruno, Umuyobozi w’Akarere ka Kirehe yabwiye MUHAZIYACU ko iki kibazo bakizi kandi ko hari gahunda yo kubaka iminara izagikemura nta gihindutse mu gihe kitazarenga imyaka ibiri. Yagize ati: “Hari uduce tumwe na tumwe tutabamo za ‘Networks’, n’aho iri ugasanga ntihagije, ariko ubu ku bufatanye na kompanyi z’itumanaho, turi kubishakira ibisubizo. Nk’ubu turateganya kubaka iminara 25 muri iyo hamaze kubakwa igeze ku 8, gahunda ihari ni uko mu gihe cy’umwaka umwe cyangwa ibiri tuzaba tutagifite ikibazo cya ‘network’; cyane cyane abegereye ku bihugu duturanye ku mipaka.” Nk’uko bihurizwaho n’abaturage n’Ubuyobozi muri aka Karere ihuzanzira rya telefone riba riri hasi mu bice bimwe na bimwe, ndetse na murandasi ikaba nkeya, bakagaragaza ko hari igihe bafata iminara yo muri ibyo bihugu bituranyi. Mu baturage bo mu Karere ka Kirehe baganiriye n’Umunyamakuru wa MUHAZIYACU kuri iki kibazo harimo Misago Protais utuye mu Murenge wa Mushikiri, Wagize ati: “Kubera akazi nkora mba nkeneye interineti, ariko mba mbona icikagurika, twaba turi kwakira abantu online ubwo akazi kakaba karapfuye, icyo rero kikaba ari ikibazo cy’iminara. Ubwo rero turifuza ko batwongerera iminara.” Muhire Jean Bosco utuye mu Murenge wa Kirehe yagize ati: “Kenshi na kenshi ujya kubona ukabona telefone ibuze rezo, ivuyeho, ikindi iyo wagiye kure ujya kubona ukabona ufashe iminara yo hakurya muri Tanzania wegereye umupaka.” Umurerwa Immaculee utuye mu Murenge wa Gatore yagize ati: “Akenshi iyo ugeze ku mupaka uhita utangira kurahura ku minara yo mu bihugu duturanye, nko mu Murenge wa Gatore hakunze kubura amarezo ubundi ugafata iminara yo hakurya.”