Amateka ya Lucky Dube: Twibuke Umurage w’umuziki n’ubutumwa budashira

Mu buhamya bw’umuziki, hari abahanzi bamwe bahinduye amateka, bakaba isoko y’ihumure, impinduka, n’ubumwe. N’ubwo ibintu byose bihinduka, hari amagambo n’indirimbo zibasha gutera impinduka mu buzima bw’umuntu. Lucky Dube, umuhanzi w’icyamamare mu muziki wa reggae, ni umwe mu bahanzi batazibagirana. Umuziki we ntabwo wari ugereranywa gusa n’umuziki, ahubwo wari urubuga rwo gusangiza isi ubutumwa bw’ubumwe, uburenganzira bwa muntu, n’ubutabera. Kandi n’ubwo urupfu rwe rwabaye agahinda ku bakunzi be, umurage yasigiye isi ni igihango gikomeye. None rero, reka turebe hamwe amateka ye, urugendo rwe rutangaje mu muziki, n’ubutumwa yakomeje kugeza ku bakunzi be kugeza ku mpera z’ubuzima bwe. Lucky Dube yavukiye muri Soweto, muri Johannesburg, ku itariki ya 3 Gicurasi 1964, mu muryango w’abakene. Yari umwe mu bana 7, ariko yakuze mu buzima bw’umukene, afite ibibazo by’imibereho bikomeye, cyane cyane nyuma y’urupfu rwa se. Nyuma yo gukura mu buzima bukomeye, Lucky Dube yahuye n’imbogamizi nyinshi mu rugendo rwe rw’umuziki. Akiri muto, Lucky Dube yakundaga umuziki wa reggae cyane, cyane cyane indirimbo za Bob Marley. Yatangiye kwiga kuririmba muri kiliziya, aho yiga ibikoresho by’umuziki. Akiri umwana, yaje kubona amahirwe yo gukora umuziki bwa mbere, asubiramo indirimbo za reggae n’izindi zigezweho. Ibi byamufashije gutangira kwinjira mu ruganda rw’umuziki, akinjira mu muryango wa reggae. Mu mwaka wa 1984, Lucky Dube yashyize ahagaragara album ye ya mbere yitwa “Lucky Dube and the Super Power”. Nubwo atamenyekanye cyane muri icyo gihe, ibikorwa bye byaje kumenyekana bitinze nyuma yo gushyira hanze album ye ya kabiri, “Prisoner” (1989). Iyi album niyo yamugejeje ku izina rikomeye muri Afurika y’Epfo, kandi yatumye yamenyekana mu bihugu bya Afurika yose. Iyi album yagaragazaga neza ubutumwa bwa Lucky Dube bwo kugaragaza ibibazo by’ubuzima bw’abaturage bo muri Afurika, cyane cyane ibibazo by’ubukene n’uburenganzira bwa muntu. Mu myaka yakurikiyeho, Lucky Dube yanditse album nyinshi zashegeshe imitima y’abafana, harimo “Victims” (1993) na “Soul Taker” (1999). Izi album zagaragazaga ubutumwa bw’ubumwe, urukundo, n’ubutabera, by’umwihariko ku bijyanye n’ivangura ry’amoko n’ibibazo by’uburenganzira bwa muntu muri Afurika y’Epfo mu gihe cya Apartheid. Dube yari ashyigikiye impinduka, kandi yagiraga uruhare mu bikorwa byo guhindura imyumvire no kwigisha abantu kugirana ubwumvikane no kurwanya ivangura.   Mu myaka ya 1990 na 2000, Lucky Dube yashyize ahagaragara album nyinshi zakunzwe ku rwego mpuzamahanga, harimo “Different Colours” na “The Other Side” (2003). Indirimbo ze zakundwaga cyane muri Amerika, Uburayi, ndetse na Afurika. Yabashije kwitabira ibitaramo bikomeye mu bihugu bitandukanye ku isi hose. Umuziki we wa reggae, uhuza ubutumwa bw’impinduka n’ubumwe, warakunzwe cyane n’abantu bo mu bihugu bitandukanye. Lucky Dube yamenyekanye ku isi hose kubera ubutumwa bwa reggae, ariko n’ubuzima bwe bwite bwari impano. Yari umugabo w’imico myiza, kandi akunda gukorera ibikorwa by’urukundo. Yari ashyigikiye abagore, abana, ndetse no gufasha abatishoboye. Yari afite umuryango w’abana batandatu, kandi akunda kubarera no kubashyigikira mu rugendo rwabo. Ku itariki ya 18 Ukwakira 2007, Lucky Dube yatemwe n’abajura mu gace ka Rosettenville, muri Johannesburg. Yari arimo gutwara imodoka ye, kandi ubwo yageragezaga gukumira abashaka kumwiba, yararashwe. Urupfu rwe rwateye agahinda gakomeye mu bafana be n’abantu benshi mu gihugu cye ndetse no ku isi hose. Yari umuhanzi w’icyamamare, kandi urupfu rwe rwagize ingaruka zikomeye ku muziki wa reggae no ku mitima y’abantu. Nubwo Lucky Dube yitabye Imana, umurage we mu muziki no mu buzima bw’abaturage wagaragaye mu bikorwa bye byo guharanira uburenganzira bwa muntu, ubumwe n’ubutabera. Indirimbo ze zakomeje kubaho mu mitima y’abakunzi be ndetse no mu muziki wa reggae. Amagambo ye y’ubwenge, urukundo, n’impinduka bizakomeza kuba umurage udashira. Lucky Dube yakomeje kuba isoko y’ihumure no guhindura ubuzima bw’abantu benshi muri Afurika no ku isi. Lucky Dube ntabwo yabaye gusa umuhanzi w’icyamamare; yari n’umwigisha w’ubuzima. Yigishaga abantu kubana mu mahoro, guharanira amahoro no kwiyubaka. Nubwo urupfu rwe rwateye agahinda, ibikorwa bye by’umuziki bizakomeza kuba isomo rikomeye ku bantu bose bashaka gukora impinduka mu buzima no mu muryango. Amateka ya Lucky Dube aratanga ubutumwa bw’impinduka, ubwiyunge, no kubana mu mahoro. Yakoze umurimo w’indashyikirwa mu muziki wa reggae, kandi umurage we uzakomeza kubaho mu mitima y’abakunzi be, ndetse no mu buzima bw’abantu bose bafashe ubutumwa bwe nk’icyitegererezo. Ufite ibitekerezo cyangwa inyunganizi ku mateka ya Lucky Dube? Andika muri comment cyangwa utwandikire kuri email yacu: ikosoraradio@gmail.com.

Umugore wo muri Kenya Yatanze Umuburo ku Bantu Bambaraga Imikufi yo mu Rukenyerero

Umugore wo muri Kiambu/Kenya yatangaje inkuru iteye ubwoba ku bijyanye n’imikufi yambarwa ku rukenyerero, avuga ko hari abayikoresha mu buryo bw’umwijima kugira ngo bagire ubushobozi bwo kugenzura abagabo. Yasabye abagabo kwitonda iyo bagiye mu rukundo n’abagore bambaye iyo mikufi, kuko atari buri gihe iba ari iy’ubwiza gusa. Ubusobanuro Buri Inyuma y’iyi Mikufi Mu muco wa Afurika, imikufi yambarwa ku rukenyerero imaze igihe kinini ikoreshwa nk’ikimenyetso cy’ubwiza, uburinganire n’icyubahiro. Ariko, uyu mugore yavuze ko hari bamwe bayikoresha mu buryo bw’amayobera, aho bashobora kuyisengera cyangwa kuyivugaho amagambo ya gihanuzi kugira ngo igire imbaraga zo gukurura abagabo no kubategeka. Yagize ati: “Hari abagabo baba baboshywe n’abagore batabizi, bagakora ibyo batashakaga, bakayoborwa n’amarangamutima atumvikana, kubera imbaraga ziba muri iyi mikufi.” Yavuze ko hari abagore bajya ku bapfumu cyangwa abapfumu b’iki gihe kugira ngo babakorere imikufi ifite imbaraga zidasanzwe. Iyo bayambaye, igira uruhare mu gutuma abagabo bayikururwa, ntibabashe gucika cyangwa kubirinda. Uyu mugore yasobanuye ko hari abagore bakoresha iyi mikufi kugira ngo bagire ubushobozi bwo kugenzura abagabo babo, cyane cyane mu bijyanye n’ubukungu. Ati: “Hari abagabo bashiduka batakaje amafaranga yabo yose batabizi, cyangwa bakagira amarangamutima akabije ku mugore umwe kugeza aho batakibasha kwifatira imyanzuro.” Yakomeje avuga ko abagabo bakwiye gushishoza igihe bagiye mu rukundo n’umugore wambara imikufi yo mu rukenyerero, by’umwihariko niba babona bafite urukundo rudafite ibisobanuro kandi baramutse bagerageje kuva mu mubano bikabananira. Ubwitonzi no Kumenya Ukuri Iyi nkuru yatangaje benshi, bamwe bakaba babifata nko kwitiranya ibintu, mu gihe abandi bumva ko harimo ukuri. Abahanga mu muco bavuga ko iyi mikufi ari igice cy’umuco wa Afurika kandi ko atari byiza kuyigira mbi. Nyamara, bamwe mu bayobozi b’amadini basabye abantu kuba maso, bagasenga kandi bagashishoza mu mibanire yabo. Uyu mugore wo muri Kiambu/Kenya yaboneyeho umwanya wo gusaba abagabo kwitonda no gushishoza igihe bagize amarangamutima akabije kuri bamwe mu bagore bambara iyi mikufi. Nubwo umuntu ashobora kudaha agaciro iyi myemerere, iyi nkuru yagaragaje ko abantu bakwiye kugira ubushishozi mu buzima bwabo bw’urukundo no kwirinda ibyo batumva neza.

Grand P Yabonye Umukunzi Umukwiye Nyuma yo Gutandukana na Eudoxie

Umuhanzi w’umuherwe uzwiho ubuhanga n’icyizere, Grand P, yongeye gutuma benshi bamuvugaho nyuma yo gutangaza umukunzi we mushya, Madamu Kaba Mariame. Ibi byabaye mu gihe cyiza, aho abakundana bizihiza Saint-Valentin, bituma benshi batangazwa n’iyi nkuru nshya y’urukundo. Ku wa Gatanu, tariki ya 16 Gashyantare, Grand P yashyize amafoto atandukanye ku mbuga nkoranyambaga agaragaza we n’umukunzi we mushya bari mu bihe byiza by’urukundo. Aya mafoto yashimishije benshi, aho uyu muhanzi yagaragazaga amarangamutima ye akomeye kuri Mariame. Grand P si ubwa mbere avuzwe cyane ku mbuga nkoranyambaga kubera inkuru z’urukundo. Yahoze azwi cyane mu mubano we n’Umunya-Côte d’Ivoire, Eudoxie Yao, umunyamideli uzwiho ikimero kidasanzwe. Urukundo rwabo rwagaragaye nk’aho rwari rukomeye, ariko rwahuye n’imbogamizi zitandukanye zirimo ibihuha by’ubushurashuzi no gutandukana kwa hato na hato. Iyi nshuro, abantu benshi bibaza niba Mariame ari we mugore uzamuhundagazaho urukundo ruzira amakemwa. Nubwo amakuru ye ataramenyekana cyane, Mariame agaragara nk’umugore ukunda ubuzima bugezweho n’uburyo bw’imibereho bw’abakunzwe mu ruhando rwa muzika n’imyidagaduro. Nta byinshi biramenyekana ku kazi ke cyangwa ubuzima bwe bwite, ariko igihari ni uko Grand P yamaze kwerekana ko amukunda byimazeyo. Gushyira imbere inkuru z’urukundo ni bumwe mu buryo abahanzi n’abanyamuryango ba showbiz bifashisha kugira ngo bagire igikundiro no gukomeza kuvugwa. Hari abemera ko ari amarangamutima y’ukuri, abandi bakabyita amayeri yo gukomeza kuguma mu itangazamakuru. Grand P rero nawe yinjiye muri uru rwego rw’ibyamamare bikunda kwerekana urukundo rwabo ku mugaragaro. Mu gihe Grand P akomeje urugendo rwe rwa muzika n’ubucuruzi, benshi barifuza kureba uko umubano we mushya uzagenda. Ese azaba umwe mu bakundana bazakundwa cyane n’abafana cyangwa se uyu mubano we na Mariame uzahura n’ibibazo nk’uko byagenze mbere? Icyo abantu bategereje ni uko igihe kizagaragaza uko bizagenda. Gusa, kugeza ubu, abafana be bishimiye iyi nkuru nshya, kandi barakurikirana ibizakomeza kuba kuri uyu muhanzi w’umunyabigwi.

A$AP Rocky yagizwe umwere mu rubanza yashinjwagamo kurasa A$AP Relli

A$AP Rocky, umuraperi w’umunyamerika ukomoka i Harlem, yarekuwe nyuma yo kugirwa umwere n’urukiko mu rubanza rwe yashinjwagamo gukoresha imbunda arasa mugenzi we, A$AP Relli. Iki cyemezo cyafashwe nyuma y’igihe gito cy’iburanisha, aho itsinda ry’abacamanza ryamugize umwere nyuma yo kungurana ibitekerezo mu masaha make. A$AP Rocky, amazina ye nyayo akaba Rakim Mayers, yari akurikiranweho icyaha cyo gukoresha imbunda mu buryo bunyuranije n’amategeko, aho yashinjwaga kuba yararashe mugenzi we A$AP Relli mu mwaka wa 2021. Uyu muraperi yari yaburanishijwe ku birego by’uko yateze Relli imbunda akamurasa amasasu atandukanye mu kibazo bivugwa ko cyari gifitanye isano n’amakimbirane yo mu itsinda ryabo ry’abaraperi. Mu iburanisha, A$AP Relli, wabaye umwe mu batangabuhamya b’ingenzi, yavuze ko Rocky yamurasiye ku muhanda i Los Angeles, ibintu we yahakanye. Icyakora, nta bimenyetso bifatika byagaragajwe byemeza ko Rocky ari we wakoze iryo bara, ari na byo byatumye abacamanza bamugira umwere. Nyuma y’igihe gito abacamanza bamaze mu mwiherero baganira ku byemezo bagombaga gufata, basomye umwanzuro ku mugaragaro bagira Rocky umwere. Ako kanya, uyu muraperi yahise ashimishwa bikomeye n’icyo cyemezo, arangurura ijwi arangije yiruka ajya mu gituza cy’umukunzi we Rihanna n’umuryango we. Abari mu cyumba cy’urukiko bari batunguwe n’iyo myitwarire, bituma umutekano uhita ushyirwaho kugira ngo urukiko rusubire mu murongo. Ku mpamvu zatanzwe n’abacamanza, bavuze ko ibimenyetso byatanzwe bitari bihagije ngo byemeze ko A$AP Rocky yakoze icyo cyaha. Bagaragaje ko ubushinjacyaha butashoboye kwerekana ibimenyetso bidashidikanywaho byemeza ko Rocky ari we warashe. Ubushinjacyaha bwari bwagerageje gukoresha ubuhamya bwa A$AP Relli na videwo zari zafashwe mu bihe bitandukanye, ariko ntibwari bufite ibimenyetso bifatika byemeza ko Rocky yakoze ibyo yashinjwaga. Nyuma yo kugirwa umwere, A$AP Rocky ashobora gukomeza ubuzima bwe busanzwe atabangamiwe n’ibi birego byari bimwugarije. Ibi byemezo kandi bivuze ko adashobora gufungwa cyangwa gushyirwa mu bihano bifitanye isano n’icyaha yashinjwaga. A$AP Rocky akomeje umushinga we wo gukora umuziki, kandi biteganyijwe ko azakomeza ibikorwa bye bya muzika ndetse no kwita ku muryango we, cyane cyane ko aherutse kwibaruka umwana wa kabiri na Rihanna. Ku bakunzi b’uyu muraperi, igifungo cyashoboraga kuba ingaruka mbi cyane ku rugendo rwe rwa muzika, ariko kuba yagizwe umwere bivuze ko agiye kongera gusubira mu bikorwa bye nk’ibisanzwe.

Inkomoko ya ‘Ghetto’: Ijambo Ryavuyemo Ubuzima, Impano n’Impinduka

Ghetto ni ijambo rigaruka kenshi mu mvugo z’abantu benshi, rimenyerewe gukoreshwa mu buryo bwinshi. Ese waba uzi inkomoko y’iri jambo n’icyo risobanura? Iri jambo rikoreshwa mu buryo bwinshi aho nko mu Rwanda rikoreshwa mu kuvuga inzu umuntu akodesha, cyangwa se indi nzu iciriritse. Uzabaza umuntu uti ese uba iwanyu? Iyo yibana (akodesha) rimwe na rimwe uzumva agusubiza ati “wapi, mba ghetto” bishatse gusobanura ko akodesha. Izina ghetto bakunze kuryitirira uduce tw’ibyiciro by’abantu bari mu bukene badafite amikoro yo kuba mu nzu zigezweho. Kubera iki “Ghetto”? Ni he iri jambo ryaturutse? Ni iki cyatumye ryitirirwa iki igisobanuro? Rimwe na rimwe ghetto aba ari inzu cyangwa se uduce tuba turimo abantu bafite imibereho iciriritse ku buryo izo nzu ziba zitajyanye n’icyerekezo cy’aho hantu. Mbere na mbere, ijambo “Ghetto” bivugwa ko rituruka ku nshinga “gettare” yo mu rurimi rwa venetian, bishatse gusobanura “guca / gucibwa” Inyandiko zitandukanye zivuga ko “ghetto” ari inyito ifite inkomoko mu kinyejana cya 16 ahayinga mu mwaka wa 1516 mu mujyi wa Venice aricyo bitaga “venetian ghetto”. Abantu babaga aha babaga babayeho ubuzima butandukanye n’indi mijyi. Utu twari uduce tw’umujyi wa Venice (ubutaliyani) abayahudi b’abimukira batari bemerewe kuvamomo kubera ko batari bahuje imyemerere n’abandi baturage. Ibi byabaye kuva mu kinyejana cya 16 kugeza mu kinyejana cya 18.   Mu mpera y’ikinyejana cya 18 izi ghetto zagiye zikurwaho uko imyaka yashize, iyanyuma yari “ghetto y’i Roma” yakuweho mu 1870. Si aha gusa iri jambo ryakoreshejwe mu mateka hari ahandi hantu hatandukanye gusa usanga ubusobanuro bw’iri jambo bujya gusa. Urugero, iri jambo ryakoreshejwe cyane mu bihe bya holocaust mu ntambara ya 2 y’isi, abadage bafataga abayahudi bakabafungira mu mazu mato cyane nayo akitwa ghetto. Icyakora nyuma y’intambara ya kabiri y’isi ayo mazu yakuweho burundu. N’ubwo bigaragara ko iri jambo ryatangiranye n’abayahudi, ariko ubu muri leta zunze ubumwe za Amerika iyo umuntu arivuze ntakabuze umuntu ahita yumvamo isano n’abirabura (Black Americans). Ku birabura iri jambo ghetto ryakoreshwaga mu kumvikanisha uduce babagamo (abirabura) twari twarahejwe kuva mu myaka ya 1910, icyo gihe ntago abirabura bari bemerewe kujya aho bashatse. Icyo gihe hari amategeko abuza abirabura kuba batura mu mijyi ndetse n’uduce tumwe na tumwe twabaga dutuyemo abazungu benshi. Aya mategeko byaje kugaragara ko yari ahabanye n’itegeko nshinga mu mwaka wa 1917 mu rubanza ruzwi nka “Buchanan V. Warley, 245 U.S (1917)“. Iri jambo ryakomeje gukoreshwa n’ubu rifite amateka ndetse n’icyo risobanuye ku moko y’abirabura ndetse n’abayahudi bitewe n’uko ryagiye rikoreshwa mu kugaragaza ivangura. Ghetto ni ijambo rifite inkomoko mu Butaliyani ariko rifite igisobanuro ku bayahudi kubera imibereho bari barimo mu gace ka Venuce. Iri jambo n’ubwo ari aha ryatangiriye ariko ryagiye rikoreshwa n’ahandi henshi kandi n’ubu riracyakoreshwa mu kugaragaza uduce dufite ubuzima butifashe neza, cyangwa se tubayeho mu bucyene. Wowe se wumvaga ghetto bishatse gusobanura iki? Wakoze gusoma iyi nkuru, niba ukunze iyi nyandiko cyangwa se ufite igitekerezo ushaka kongeraho, wasiga ubutumwa muri comment ahagana hasi tukungurana ibitekerezo.

Umutwe witwaje intwaro wa FRB-Abarundi watangaje ko wihuje na UPR ndetse na UPF kugira ngo irwanye ubutegetsi bwa Perezida Evariste Ndayishimiye w’u Burundi

Mu itangazo riherutse gushyirwa ahagaragara, umutwe witwaje intwaro uzwi nka FRB-Abarundi watangaje ko wihuje n’indi mitwe ibiri yitwaje intwaro, ari yo UPR (Union des Patriotes pour la Résistance) na UPF (Union pour la Paix et la Fraternité). Iyi mpuzamashyaka ya gisirikare yatangaje ko intego yayo ari uguhangana n’ubutegetsi bwa Perezida Evariste Ndayishimiye, buyoboye u Burundi kuva mu mwaka wa 2020. Ibikubiye mu itangazo ryabo Muri iri tangazo, aba barwanyi batangaje ko bahisemo kwishyira hamwe kugira ngo bongere imbaraga mu bikorwa byabo byo kurwanya Leta iriho. Bavuze ko ubutegetsi bwa Perezida Ndayishimiye bwakomeje guhonyora uburenganzira bwa muntu, busubiza inyuma demokarasi, kandi bukaba bwaranze kugirana ibiganiro na opozisiyo n’indi mitwe iharanira impinduka. Bagize bati: “Twishyize hamwe nk’imwe mu nzira yo kongera ubushobozi bwacu no guhangana n’ubutegetsi bw’igitugu burangajwe imbere na Ndayishimiye. Tugamije kugarura ituze no gusubiza abaturage uburenganzira bwabo.” Aho iyi mitwe ikorera n’icyo bivuze ku mutekano w’u Burundi Nubwo iyi mitwe yitwaje intwaro itatangaje aho ifite ibirindiro byayo, raporo zitandukanye zigaragaza ko bamwe mu barwanyi bayo baba barahungiye mu bihugu bihana imbibi n’u Burundi, by’umwihariko muri Repubulika Iharanira Demokarasi ya Congo (RDC) na Tanzaniya. Ibi bibaye mu gihe ubutegetsi bwa Ndayishimiye bwakomeje kuvuga ko umutekano wifashe neza, n’ubwo hakomeje kumvikana ibibazo by’ubwicanyi n’ibikorwa by’ubugizi bwa nabi mu bice bimwe na bimwe by’igihugu. Abasesenguzi bemeza ko iyi mpuzamashyaka ya gisirikare ishobora kongera umwuka mubi mu karere, cyane cyane ko u Burundi bumaze igihe bwaragize ibibazo by’umutekano muke n’imvururu za politiki kuva mu 2015, ubwo Pierre Nkurunziza yatsindaga amatora yari arimo impaka zikomeye. Ubutegetsi bwa Ndayishimiye buvuga iki? Kugeza ubu, ubuyobozi bw’u Burundi ntiburatanga igitekerezo ku itangazo ry’iyi mitwe yitwaje intwaro. Ariko, Leta isanzwe ifata ibi bikorwa nk’ibikorwa by’iterabwoba, ikanashinja ibihugu bimwe byo mu karere kuba bifasha aba barwanyi. Perezida Ndayishimiye wagiye ku butegetsi asimbuye Pierre Nkurunziza yari yasezeranyije kugarura ituze no guha ijambo impande zitavuga rumwe na Leta. Gusa, bamwe mu batavuga rumwe na we bakomeje kuvuga ko ubutegetsi bwe bukomeje gukandamiza abatavuga rumwe nabwo, ndetse hakaba haragaragaye ibibazo by’ihungabana ry’uburenganzira bwa muntu. Icyo ibi bivuze ku banyagihugu Abaturage b’u Burundi bakomeje kwibasirwa n’ibibazo by’ubukungu bushingiye ku mutekano muke no kudindira kw’ubukungu. Abenshi bafite impungenge ko ihuriro ry’iyi mitwe yitwaje intwaro rishobora gutuma igihugu cyongera kwinjira mu mwiryane, bikaba byatuma umutekano mucye wongera gukaza umurego. Kugeza ubu, ntabwo haramenyekana ingamba Leta izafata mu guhangana n’iyi mitwe mishya yiyunze, ariko bikaba biteganyijwe ko inzego z’umutekano zishobora kongera ibikorwa byazo byo gukumira ibi bitero bishobora kwibasira igihugu. Ni inkuru iri gukurikiranwa, tuzakomeza kubagezaho amakuru mashya uko agenda amenyekana.

Trump yasabye Urukiko Rukuru kumwemerera kwirukana umuyobozi w’Ikigo cyigenga gishinzwe gukurikirana ibibazo by’abakozi ba leta

Uwahoze ari Perezida wa Leta Zunze Ubumwe za Amerika, Donald Trump, yatanze ubusabe bwihutirwa mu Rukiko Rukuru rwa Amerika (US Supreme Court), asaba ko yemerewa kwirukana Hampton Dellinger, umuyobozi w’Ibiro byihariye bishinzwe uburenganzira bw’abakozi ba leta batanze amakuru ku bibazo bikomeye bya ruswa n’akarengane. Iki kibazo ni kimwe mu byihutirwa kigejejwe ku Rukiko Rukuru gishingiye ku byemezo Trump yafashe akigaruka muri politiki, nyuma yo gutsindwa amatora ya 2020. Ni nacyo kibazo cya mbere kijyanye n’imyanzuro ye ya gisirikare n’ubuyobozi cyagejejwe ku rwego rwo hejuru rw’ubutabera. Impamvu Trump ashaka kwirukana Hampton Dellinger Hampton Dellinger yashyizwe kuri uyu mwanya na Perezida Joe Biden mu 2022 kugira ngo ashinzwe gukurikirana ibibazo by’abakozi ba leta bagaragaza ibitagenda neza mu bigo bya leta, cyane cyane abakora ubucukumbuzi ku bayobozi bashinjwa ruswa. Iki kigo cyitwa US Office of Special Counsel (OSC) kigira uruhare rukomeye mu kurengera abakozi ba leta batanga amakuru ku miyoborere mibi n’ikoreshwa nabi ry’umutungo wa rubanda. Trump yagaragaje ko atishimiye imikorere y’iki kigo, avuga ko kigendera ku bitekerezo by’abademokarate kandi kigamije kumubuza gushyira mu bikorwa politiki ye. Mu kirego yatanze mu rukiko, Trump yavuze ko kuba atemerewe kwirukana umuyobozi w’iki kigo bimuhombya ububasha bwe bwo kuyobora igihugu mu buryo yifuza. Ingaruka z’iki kirego ku miyoborere ya Amerika Iki kirego cyafashwe nk’ikibazo gikomeye cyane mu rwego rwa politiki, kuko Trump amaze igihe kinini arwana no guhindura imikorere ya guverinoma ya Amerika. Kuva yava ku butegetsi mu 2021, yakomeje kuvuga ko inzego zimwe na zimwe za leta zagize uruhare mu kumubuza kongera gutorwa, ndetse ko hari ibigo byigenga bihabwa uburenganzira bwinshi cyane mu mikorere ya leta. Niba Urukiko Rukuru rwa Amerika rwemeye ubusabe bwa Trump, bizaha Perezida ububasha bwisumbuye bwo kwirukana abayobozi b’ibigo byigenga bifite inshingano zo kugenzura imiyoborere ya leta. Ibi bishobora kugira ingaruka ku bakozi ba leta batanga amakuru kuri ruswa, kuko bashobora gutinya kwirukanwa nta mpamvu ifatika. Ku rundi ruhande, niba urukiko rwanze ubusabe bwa Trump, bizaba ari ikimenyetso cy’uko abayobozi b’ibigo byigenga bagomba kugumana ubwigenge bwabo, bityo hakabaho uburyo bwihariye bwo kurwanya ruswa mu buyobozi bwa leta. Uko Trump yagiye yirukana abayobozi batandukanye Iki si cyo cyemezo cya mbere Trump afashe kijyanye no kwirukana abayobozi. Mu gihe yari Perezida wa Amerika (2017-2021), yirukanye abayobozi b’ingeri zitandukanye, barimo abashinjacyaha bakuru, abayobozi b’inzego z’iperereza, ndetse n’abayobozi bagenzura ibikorwa bya leta. Nyuma yo kuva ku butegetsi, Trump yakomeje guhangana n’ubuyobozi bwa Biden, avuga ko ari ubuyobozi bubogamye bugamije gusenya abarepubulikani. Mu gihe yitegura amatora ya 2024, Trump yakomeje kugaragaza ko azashyira imbaraga mu guhindura inzego za leta, harimo no kwirukana abayobozi batamushyigikiye. Mu cyumweru gishize, Trump yanatangaje ko mu gihe yaba yongeye gutorwa, azashyiraho gahunda yihariye yo gusimbuza abayobozi benshi muri guverinoma, kugira ngo ashyireho abamushyigikiye. Ibitekerezo by’abanyamategeko n’impuguke muri politiki Abanyamategeko n’impuguke muri politiki bagaragaje ko iki kibazo gishobora guhindura uburyo ubutegetsi bwa Amerika bukora. Hari abavuga ko Trump ashaka kongera ubushobozi bwe ku buryo butigeze bubaho mbere, bigatuma abayobozi b’ibigo byigenga batakaza ubwigenge bwabo. Ku rundi ruhande, hari abashyigikiye Trump bavuga ko ibyo akora ari uburyo bwo gukemura ibibazo by’inzego za leta zikoresha nabi ububasha bwazo. Bavuga ko abayobozi b’ibigo byigenga badakwiye kugira ubudahangarwa, kuko bagomba kugenzurwa nk’abandi bayobozi bose. Igisubizo cy’Urukiko Rukuru ruzatangwa ryari? Urukiko Rukuru rwa Amerika rurimo gusuzuma ubu busabe, ariko ntabwo haramenyekana igihe ruzatangira kuburanisha iki kibazo. Trump yasabye ko iki kibazo gihabwa umwihariko, kugira ngo gihitweho vuba mbere y’uko ibikorwa byo kwiyamamaza bya 2024 bitangira kwihuta. Abasesenguzi bemeza ko icyemezo cy’uru rukiko kizagira ingaruka ku miyoborere y’Amerika mu gihe kiri imbere, cyane cyane niba Trump yongera gutorerwa kuyobora igihugu. Ubusabe bwa Donald Trump bwo kwirukana umuyobozi w’Ikigo gishinzwe kurengera abakozi ba leta batanga amakuru kuri ruswa ni ikibazo gikomeye mu miyoborere ya Amerika. Iki kirego cyagaragaje uburyo Trump ashaka kugira ububasha bukomeye mu nzego za leta, aho ashaka kugira uruhare rukomeye mu kwirukana abayobozi batamushyigikiye. Icyemezo cy’Urukiko Rukuru ruzafata kizagaragaza niba abayobozi b’ibigo byigenga bazagumana uburenganzira bwabo bwo gukora badafite igitutu cya politiki, cyangwa niba Perezida azahabwa ububasha bwo kubirukana uko yishakiye. Abanyamerika benshi bategereje kureba icyemezo kizafatwa, kuko kizagira ingaruka zikomeye ku buyobozi bw’igihugu.

Nicolas Jackson Ashobora Kudakina kugeza mu Mpera za Mata kubera Imvune

Rutahizamu wa Chelsea, Nicolas Jackson, ashobora kutagaragara mu kibuga kugeza mu mpera za Mata nyuma yo kugira imvune imusabye igihe kirekire cyo gukira. Aya makuru yemezwa n’itangazamakuru ryo mu Bwongereza, aho bivugwa ko uyu mukinnyi yagize ikibazo gikomeye gishobora kumubuza gukina imikino myinshi y’ingenzi. Nk’uko byatangajwe n’inzego zitandukanye z’itangazamakuru, iyi mvune yaje mu gihe Chelsea ikomeje guhatana kugira ngo igaruke mu makipe akomeye yo mu Bwongereza. Jackson, wari umaze kwigaragaza nk’umwe mu bakinnyi ba mbere b’ingenzi mu busatirizi bwa Chelsea, yari yitezweho gufasha iyi kipe kubona intsinzi mu mikino iri imbere. Iyi nkuru ibaye nk’iyongera ku bibazo Chelsea yari ifite, kuko iyi kipe imaze iminsi ihura n’imbogamizi z’imvune ku bakinnyi bayo. Umutoza Mauricio Pochettino aracyafite akazi gakomeye ko gushaka uko yasimbuza Jackson muri iyi minsi azaba adahari. Abasesenguzi b’umupira w’amaguru bavuga ko ibi bishobora kugira ingaruka ku musaruro wa Chelsea muri shampiyona ya Premier League no mu yindi mikino itandukanye barimo guhatanamo. Uyu mukinnyi yari amaze kugaragaza ubushobozi bwo gutsinda ibitego ndetse no gutanga umusanzu ukomeye mu busatirizi bwa Chelsea, bityo kubura kwe bikaba bigira ingaruka zikomeye ku ikipe. Ku rundi ruhande, abafana ba Chelsea bagaragaje impungenge ku mbuga nkoranyambaga, bamwe bagaragaza ko iyi mvune izagira ingaruka ku mikinire y’ikipe yabo mu gihe cyose azaba adahari. Gusa, hari icyizere ko azagaruka afite imbaraga nyuma yo gukira neza. Mu gihe Chelsea ikomeje urugamba rwo guhatanira imyanya myiza muri shampiyona, abakunzi bayo bazakomeza gukurikira uko ubuzima bwa Jackson buzagenda bumeze ndetse bagategereza kureba uko azagaruka mu kibuga.

Bobi Wine Yizihije Isabukuru ye Asura Ababyeyi Mu Bitaro

Umuhanzi akaba n’umunyapolitike wo muri Uganda, Robert Kyagulanyi uzwi nka Bobi Wine, kuri uyu wa 12 Gashyantare 2025, yahisemo kwizihiza isabukuru ye y’imyaka 43 y’amavuko mu buryo budasanzwe. Mu gihe benshi bishimira uyu munsi mu buryo bw’imyidagaduro, Bobi Wine we yahisemo gusura ibitaro yavukiyemo, ‘Nkozi Hospital’, aho yaganiriye n’abagore bahabyariye ndetse abagezaho inkunga y’ibikoresho bitandukanye. Uyu mugabo wamenyekanye cyane mu ruhando rwa muzika no muri politiki ya Uganda, yagaragaje ko iyi sabukuru ari umwanya wo kwishimira ubuzima ariko by’umwihariko agashimira abamufashije kuvuka, barimo abaganga n’ababyeyi. Mu kiganiro yagiranye n’abari aho, Bobi Wine yavuze ati: “Uyu ni umunsi w’ingirakamaro kuri njye kuko ni bwo navutse. Ariko sikwiriye kuwizihiza njyenyine. Nakomeje gutekereza ku babyeyi baba barimo kubyara, ni yo mpamvu nahisemo kuza gusangira ibyishimo byanjye na bo.” Mu bitaro bya Nkozi, Bobi Wine yasuye abagore baherutse kwibaruka, abaha ibikoresho by’isuku, impapuro zikoreshwa ku bana, ibiryo, ndetse anagira umwanya wo kuganira na bo no kubafata mu mugongo. Ababyeyi bahawe iyi nkunga bashimye cyane iki gikorwa, bavuga ko cyabateye ibyishimo n’ihumure, kuko ari bake batekereza ku bagore bari mu bihe by’ububyeyi. Abakurikiranira hafi ibikorwa bya Bobi Wine babona iki gikorwa nk’ikimenyetso cy’ubumuntu ndetse no kugaragaza urukundo afitiye abaturage, cyane cyane abari mu bihe bitoroshye. Abamushyigikiye bemeza ko imikorere ye nk’umunyapolitiki igaragaza itandukaniro n’abandi banyapolitiki b’iki gihe, bakunze kugaragara muri gahunda za politiki gusa. Bobi Wine yakomeje avuga ko azakomeza gushyigikira abagore n’abana bato binyuze mu bikorwa bitandukanye by’ubufasha, aho yemeje ko iyi gahunda atari iya rimwe gusa, ahubwo ko ateganya uburyo bushyigikira ubuzima bw’abana n’ababyeyi muri rusange.   Iki gikorwa cyakurikiwe n’ubutumwa bw’abamukurikira ku mbuga nkoranyambaga bamwifuriza isabukuru nziza, bagaragaza ko bishimiye uburyo yayizihije mu buryo bufite umumaro ku bandi. Bobi Wine nawe yashimiye buri wese wamwifurije ibyiza, ashimangira ko gukorera abandi ari imwe mu nzira imutera ishema n’ibyishimo nyabyo.

Indwara 10 Zihitana Abantu Benshi ku Isi

Mu buzima bw’abantu n’ibindi binyabuzima bitandukanye, indwara nazo ni igice kimwe umuntu adashobora kwirengagiza. Indwara zishobora kugira ingaruka zitari nziza ku buzima bwawe, cyane cyane iyo utazirinze cyangwa ngo uzivuze. Icyakora, ntabwo indwara zose zifite ubukana bungana, zimwe zirakarishye (zifite ubukana bwinshi) izindi ziroroheje. Ndetse zimwe muri zo zugarije isi ku buryo buri mwaka zihitana ama miliyoni y’abantu (Yego wasomye neza, hari indwara zihitana abantu babarirwa mu ma miliyoni). Muri iyi nyandiko ya Menya, turareba ku ndwara 10 za mbere zihitana abantu benshi zikaba zikomeje gushyira mu kaga ubuzima bw’abatuye isi. 1. Indwara y’umutima Ku isonga ry’imibare y’impfu, indwara z’umutima-damura, harimo n’indwara z’umutima ndetse na stroke, zihitana abantu babarirwa miliyoni 17.9 buri mwaka. Kimwe mu bitera iyi ndwara harimo kudakora imyitozo ngororamubiri no kutagendagenda, imirire mibi, rimwe na rimwe ikaba ishobora no guhererekanwa (heredity). Bimwe mu byagufasha kwirinda iyi ndwara harimo gukora imyitozo ngororamubiri, kurya neza (indyo yuzuye), no kwirinda kunywa itabi. 2. Kanseri Kanseri zigira imiterere itandukanye bitewe n’aho iturutse ku (mu) mubiri w’umuntu. Intambara irakomeje mu kurwanya no gukumira iyi ndwara yibasira impande zose z’umubiri wa muntu. Ijambo ‘kanseri’ ritera ubwoba, kandi birakwiriye, kuko rivuga ko abantu bagera kuri miliyoni 10 buri mwaka bapfa bazize iyi ndawara. Iterambere mu bushakashatsi ndetse n’uburyo bwo gutahura hakiri kare iyi ndwara biri mu bishobora gutanga ibisubizo birambye mu guhashya iki cyago. 3. Indwara Zifata Ubwonko Abantu babarirwa muri za miliyoni amagana ku isi bibasirwa indwara zifata ubwonko. Indwara zifata ubwonko, harimo na Alzheimer na Parkinson, zica abantu miliyoni 9 buri mwaka. Ubushakashatsi mu buryo bw’ibanze, uburyo bwo gutahura hakiri kare, hamwe nubuvuzi buvura nibyingenzi mugukemura ibyo bibazo bigoye kandi byangiza. 4. Indwara z’ubuhumekero Indwara z’ubuhumekero karande, zikubiyemo indwara nka asthma, zihitana abantu miliyoni 3.9 buri mwaka. Izi ndwara zibasira intege nke za sisitemu z’ubuhumekero, cyane cyane mu bakiri bato cyane n’abari mu zabukuru, bishimangira akamaro mu gukingira abana. 5. Indwara z’ubuhumekero zo hepfo (COPD) Indwara zidakira zifata ibihaha (COPD) n’izindi ndwara zandurira mu myanya y’ubuhumekero nka Asthma zihitana abantu miliyoni 3.23 buri mwaka. 6. Diyabete Diyabete ni indwara nayo itiyoroheje kandi bucece, diyabete n’ibibazo byayo bituma abantu bagera kuri miliyoni 1.5 bapfa buri mwaka. Guhindura imibereho, kwisuzumisha cyangwa kwisuzuma kenshi, hamwe n’ubuvuzi bworoshye ni ngombwa mu gucunga no gukumira indwara ya diyabete. 7. Indwara z’impiswi Nubwo akenshi bishobora kwirindwa, indwara zimpiswi zikomeje kwibasira abaturage batishoboye, bigatuma abantu miliyoni 1.5 bapfa buri mwaka. Gukoresha amazi meza, kunoza isuku, hamwe n’ubukangurambaga ni bimwe mu bintu by’ingenzi byafasha mu kurwanya no gukumira izo ndwara. 8. Igituntu Igituntu, indwara imaze imyaka, ikomeje kuba ikibazo cy’ubuzima ku isi, gitera impfu zigera kuri miliyoni 1.5 buri mwaka. Iyi ndwara yandura vuba kandi ifite ubukana budasanzwe. Kurwanya igituntu nabyo birasaba hifashishijwe ubukangurambaga, gusuzuma, no gukumira ikwirakwira ry’iyi ndwara. 9. Virusi itera SIDA (VIH) N’ubwo hari intambwe igaragara mu iterambere ry’ubuvuzi ndetse no kurwanya no gukumira indwara , virusi itera SIDA iracyateye impungenge ku buzima bw’abatuye isi cyane ibihugu biri mu nzira y’amajyambere. Hafi buri mwaka hapfa abantu bagera ku bihumbi magana atandatu mirongo itatu (630,000), ibi bigaragaza ko ukwiye kwitondera iyi ndwara ukayirinda. Ibi bivuze ko udakwiye kwishora mu byago byagushyira mu kaga ko kwandura virusi itera SIDA. Zimwe mu nzira zo guhashya iyi ndwara harimo ubukangurambaga ku bukana bw’iyi ndwara no gushishikariza abantu kuyirinda, ndetse n’ubuvuzi bufasha abantu banduye mu kugabanya ubukana bw’iyi ndwara. 10. Malariya Indwara ya malariya yanduye ikoresheje imibu, ikomeje kuba ikibazo cy’ubuzima rusange, bigatuma abantu bagera ku 608,000 bapfa buri mwaka. Gukoresha inzitiramubu, kurwanya ibintu byose bikurura imibu ishobora gutera iyi ndwara, ndetse no gufata imiti ivura iyi ndwara, ni bimwe mu bisubizo byo kurwanya iyi ndwara. Umusozo Igihe cyose indwara twavuze hejuru zigihitana amamiliyoni y’abantu hakenewe imbaraga zikenewe nyinshi mu gukura ubuzima bwa benshi batuye isi buve mu kaga. Ibi bizashoboka binyuze mu bushakashatsi, ubukangurambaga, no guhuza imbaraga mu mpande zose z’isi. Ariko nanone nta gikozwe bishobora kuba bibi kurushaho. Wakoze gusoma iyi nkuru, niba ukunze iyi nyandiko cyangwa se ufite igitekerezo ushaka kongeraho, wasiga ubutumwa muri comment ahagana hasi tukungurana ibitekerezo.